Suđenje

Branimir Glavaš ponovno na sudu zbog ratnih zločina

Županijski sud u Zagrebu utvrdio da je Glavaš naredio uhićenja, mučenja i ubojstva sedmoro srpskih civila, čija su tijela bačena u Dravu, prenose mediji.
Vijesti / Flash | 14. 10. 2017. u 10:52 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Branimir Glavaš naći će se u ponedjeljak, 16. listopada, na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda gdje će se suočiti sa optužnicom za ratni zločin nad osiječkim Srbima zbog čega je već odslužio većinu kazne, ali je pravoosnažnu presudu ukinuo Ustavni sud Hrvatske.

Ponovljeno suđenje Glavašu i drugim optuženim za ratni zločin nad osiječkim Srbima u slučajevima 'Garaža' i 'Selotejp' trebalo je početi još u srpnju, ali je odgođeno jer Glavašu nije bio skinut zastupnički imunitet, što je u međuvremenu učinjeno.

Županijski sud u Zagrebu utvrdio da je Glavaš naredio uhićenja, mučenja i ubojstva sedmoro srpskih civila, čija su tijela bačena u Dravu, prenose mediji.

Prvu pravosnažnu presudu Vrhovnog suda od osam godina zatvora, na osnovu koje je služio zatvorsku kaznu u Mostaru odakle je privremeno pušten, Ustavni sud ukinuo je na početku 2015. godine.

Nakon što je u lipnju prošle godine ponovno razmatrao žalbe na prvostupanjsku presudu u kojima je obrana tražila ukidanje presude, a tužiteljstvo strože kazne Vrhovni sud je 28. srpnja 2016. ukinuo prvostupanjsku presudu i od zagrebačkog Županijskog suda zatražio novo suđenje za ratne zločine nad osiječkim Srbima.

Glavaš je ranije rekao da se nada da će novo suđenje "razriješiti dileme" i završiti povoljno za njega i ostale optužene, prenosi Srna.

On je ocijenio da bi ponovljeno prvostupanjsko suđenje moglo trajati oko godinu dana, nakon čega očekuje postupak pred Vrhovnim sudom, pa će do pravosnažnosti odluke proći barem dvije godine.

Sudac Tanja Pavelin Borzić koja će voditi novo suđenje na pripremnom ročištu u travnju nije prihvatila prijedlog obrane da se slučaj vrati optužnom vijeću koje bi odlučilo o izmjenama optužnice, s obzirom da obrana tvrdi da je u ovom slučaju riječ o 'kaznenim djelima počinjenima tijekom ratnog sukoba', ali ne i ratnom zločinu.

Za glavnu raspravu ona je odgodila odluku o zahtjevu obrane da se iz spisa izdvoje iskazi krunskog svjedoka Krunoslava Fehira koji je ranije Glavaša označio kao nalogodavca zločina nad osiječkim Srbima, te optužene Gordane Getoš Madgić koja ga je u jednom od iskaza teretila, da bi kasnije tvrdila kako je njeno ispitivanje bilo nezakonito.

Fehir, u vrijeme kada su počinjeni zločini imao je 16 godina, prvi je u medijima priznao da je u dvorištu osiječkog Tajništva za narodnu obranu pucao na jednu osobu, a kao nalogodavca je optužio Glavaša koji je tada bio na čelu Tajništva.

Svoj je iskaz ponovio i na prvom suđenju, nakon čega su funkcioneri Glavaševe stranke HDSSB-a tvrdili da je za svoje lažno svjedočenje i osuđujuću presudu nagrađen stanom u Poreču.

Kada je pri kraju prvog suđenja pred zagrebačkim Županijskim sudom u studenom 2008. iznosio svoju obranu Glavaš se u najvećoj mjeri usmjerio na pobijanje iskaza trećeoptužene Gordane Getoš Magdić, ističući da su tvrdnje prema kojima je mučenja i likvidacije osiječkih Srba naređivao preko papirića "preglupa policijska izmišljotina i konstrukcija".

On je naveo da je njen iskaz zasnovan na diktatu i sugestijama policijskih službenika, a sve kako bi on bio optužen za ratni zločin.

Kopirati
Drag cursor here to close